IZLET U LEPOGLAVU

golubbj
21. ruj 2014.
6 min čitanja

Sekcija za Tradicijsko tekstilno rukotvorstvo u svoj godišnji plan upisala je izlet na Festival čipke u Lepoglavu. Ove godine dani čipke bili su od 18. do 21. rujna a mi smo na izlet krenuli 21. rujna. Na izlet je išla 21 članica HORKUD-a Golub, najviše iz sekcije za tradicijsko rukotvorstvo. Predsjednica „Goluba" gđa Željka Ferenčak osigurala je autobus a za sve ostalo pobrinula se voditeljica sekcije gđa Slavica Šafar i članica Anka Starčević Lukšić.

Plan izleta bio je :

-polazak u 8,00 ispred Goluba
-dolazak u lepoglavu između 10,00 i 10,30
–od 10,30 – 12,00 razgled izložbe čipaka
Od 12,30 -14,00 posjeta i razgledanje Gaveznice – kamenog vrha
0d 14,30 – 16,00slobodno
U 16,00 polazak u Trakošćan
Od 16,30 – 18,00 razgledavanje Trakošćana
U 18,00 povratak za Bjelovar

Na izlet se krenulo u 8,15 minuta . Prijavljeni su došli na vrijeme pa je cijela grupa na početku odmah pohvaljena od naše voditeljice gđe Šafar koja je prisutne upoznala sa planom puta i događanjima kojima ćemo u toku dana prisustvovati.

Veseli putnici

Kao i na svakom putu i kod nas odmah kod Vidovca neplanirano iznenađenje. Stali smo u koloni i već se počeli ljutiti što se to dešava kad ono na cesti učesnici Međunarodnog festivala folklora koji su došli u Vidovec na 17.-tu po redu Zeljarijadu na kojoj je kako smo kasnije čuli izrađena do sada najveća sarma na svijetu. Sarma je duga 1225 m a u nju je utrošeno 800 glavica kiselog zelja, 230kg junetine, 380kg svinjetine, 30kg slanine, 60kg sušenih rebara, 75kg riže, 24kg vegete, 5kg peršina, 25kg soli, 800 jaja, 80 litara ulja i 700 litara vode što je novi Guinnessov rekord.

Učesnici međunarodne smotre folklora u Vidovcu

U toku puta svi putnici upoznati su o najvažnijim podacima o gradu Lepoglavi. Evo što je rečeno:

Zibelka si belih fratrov

Zibelka si sega kraja

Zibelka si vel∕ke škole

i zibelkašlingeraja

- Ovim riječima rečeno je gotovo sve o Lepoglavi gradu smještenom na križištu dvaju međunarodnih putova Zagreb – Grac i Zagreb – Budimpešta

- gradu u slikovitom pejzažu Hrvatskog zagorja,jednom od najstarijih i najpoznatijih mjesta u RH

- gradu koji je kolijevka znanosti,kulture i umjetnosti koju su stvarali i njegovali Pavlini od 1400. godine

- ime Lepoglava spominje se prvi puta 1399. a 1400.g. ban Herman Celjski osniva samostan sv.Pavla „sub Lepoglava“-pavlinski samostan postaje kolijevka kulture i znanosti

- 1503.g. osnivaju se seminarima za pripadnike pavlinskog reda ali i za laike drugim riječima počinje raditi gimnazija

- 1656.g.osniva se studij teologije i filozofije

- 1674.g. dozvoljava se obrana doktorata( za sada se zna da je obranjeno 75.) pa se ovo sveučilište smatra prvim iako zadarsko datira od 1396. a zagrebačko od 1669 bavili

-Lepoglavski pavlini bavili su se raznim poslovima : stvarali su knjige, bavili se odgojem,slikanjem ,kiparstvom a nadasve bili veliki rodoljubi jer su sa vlastitim narodom dijelili svako dobro i zlo

-za pavlinski samostan se često kaže da je „slavna majka visokog školstva, katedrala duha i elitno okupljalište najvećih umova toga doba„

-u samostanu su djelovali mnogi poznati stvaraoci a spomenut ćemo samo najvažnije

- Ivan Belostenjec – jezikoslovac i leksikograf,autor leksičkog blaga- dvojezični rječnik – latinsko – ilirski - 40 000 riječi- 2 000 stranica teksta na trojezičnoj koncepciji – kajkavsko-čakavsko- štokavskoj

-Nikola Ranger –brat laik barokni slikar –freske u crkvi sv.Marija snježna u Belcu,samostan i crkva u Lepoglavi,kapela sv.Ivana Krstitelja u Gorici Lepoglavskoj i freske u crkvi sv. Jeronima u Štrigovi

Rad Pavlina nažalost prekinut je uredbom Josipa II 1786.g. – (navodno nisu više bili radišni i popustila im je disciplina) - pavlini protjerani a samostan opljačkan

Danas građani Lepoglave žele vratiti svome gradu ugled baroknog razdoblja i izuzetne prošlosti . Jedan od načina su i Lepoglavski dani koji su danas prerasli u Festival čipke koji se ovih dana održava 18 –ti put. Čipku u Lepoglavu također sudonijeli Pavlini koju je uz njih prihvatio narod pa se ona održala u kontinuitetu do danas. Vještina pravljenja „ klapane čipke „ održala se i zahvaljujući čipkarskoj školiosnovanoj početkom 20.st. Unapređenju u razvoju čipkarstva doprinijele su Zlata Šuflay , Danica Brossler i Ivana Horvat . Lepoglavska čipka poznata je već odavno i u svijetu odakle donosi brojna priznanja –iz Pariza 1937 zlato, iz Berlina 1939 broncu, 1996 na OI u Atlanti bila zapažena a 2011 na festivalu Čipki u ruskom gradu Vologdi opet zlato . Na ovogodišnjem Festivalu čipke prisustvovalo je 14 zemalja a zemlja partner bila je Bosna i Hercegovina.

Kompleks samostana

Unutrašnje dvorište samostana

Legenda o postanku pavlinskog samostana

Nekad je dolinom rijeke Bednje, između Ivančice i Ravne gore rasla gusta šuma. Bilo je u toj šumi različite divljači, a uz jelene i srne bilo je tu veprova i vukova. Šumom su povremeno prolazili drvosječe i lovci koji su gospodarili ovim krajem. Na brežuljku Gorica nalazio se je dvorac gospodara ovoga kraja. Gospodar je imao lijepu gluhonijemu kćer koja se je povremeno u njegovoj pratnji spuštala do izvora u podnožju brda. Jednom su prilikom otac i kći na izvoru ugledali dirljiv prizor. Vučica je čuvala stražu, a mladi vučići su pili vodu s izvora . Otac je bio pripreman braniti svoju kćer ako se na nju okomi vučica. Pripreman je bio za napad vučice, ali odjednom ga je iz pripravnosti trgnuo radostan djevojački smijeh koji je odjekivao šumom. Vučica je s mladima nestala u šumi, a on je u suzama zagrlio svoju kćer koju je po prvi puta čuo. Otac se odlučio na zavjet i pokraj izvora sagradio kapelicu u čast Blažene Djevice Marije oko koje je kasnije izgrađen samostana.

Freske Rengela u ljekarni samostana

U arheološkim istraživanjima u sjeveroistočnom kutu samostana otkriveni su temelji crkve za koje se pretpostavlja da su stariji od sadašnje. Ispod apside izvire voda.

U sastavu samostana nalazi se crkva Bezgrešnog Začeća Blažene Djevice Marije

Crkva je posvećena 1415.god.U kasnijim etapama često je dograđivana. Za izgled crkve važna je i god. 1710.Tada je izgradnjom biblioteke na prvom katu samostana crkva dobila predvorje i novo pročelje urešeno kipovima crkvenih otaca. Promatrajući od prizemlja prema gore i od desna na lijevo tu se nalaze:sv.Ambrozije i Augustin ,sv. Grgur Veliki i Jeronim a nad njima je kip Isusa Krista.Iznad vijenca su kipovi: sv.Pavla Pustinjaka i sv.Antuna opata a među njima je kip Blažene Djevice Marije. Na vrhu je trojstvo kao izvor i uvir svega postojanja. Crkva je gotička građevina urešena prekrasnim baroknim oltarima i oslikana kistom našeg najpoznatijeg freskoslikara pavlina Rangera.

Pročelje crkve Bezgrešnog Začeća Blažene Djevice Marije

Crkva je objekt nulte kategorije.Najveću vrijednost u crkvi imaju orgulje izgrađene 1649.- mehaničke su, imaju 10 registara baroknog zvuka. Među najstarijima su u RH.

Barokne orgulje

Glavni oltar crkve

Ono po čemu je Lepoglava postala poznata od sredine 19.st. do danas je kaznionica koja je nastala najprije tako da je

-1854.g. samostan je pretvoren u kaznionicu a 1914.g dograđena je i nova kaznionica koja postaje najmoderniji zatvor u to doba

-2001.g. Pavlinski kompleks je odijeljen od kaznionice i nalazi se u sastavu Varaždinske biskupije

-poznati logoraši. Tito, MošaPijade, Budiša,Paraga ,Čičak,Tuđman itd…

Tada izgrađeni objekti danas su samo obnovljeni da mogu zadovoljiti europske kriterije.

Kaznionica u Lepoglavi zatvor sa 3 zvjezdice

Osim sakralnih objekata i kaznionice Lepoglava je poznata i po jednom od 6 Parkova prirode a to je Gaveznica ili Kameni vrh geološki spomenik prirode.

Područje Gaveznice ( Kamenog vrha ) predstavlja fosilni vulkan .

Ostao je sačuvan ravnjak vulkanskog dimnjaka elipsastog oblika okružen stijenama visine do 20 m.

Razgledavanje parka prirode i vrsta stijena

Nastao je prije 22 milijuna godina. Ovo područje poznato je i kao prvo otkriveno nalazište ahata u Hrvatskoj. Ahat je poludragi kamen.NaGaveznici dolazi u nijansama od svjetlo plave do tamnosive boje .Osim Ahata moguće je promaći i drugo drago kamenje poput kalcedona.

Iz vulkana nije sukljala lava već se iz njega dimilo zbog vrućih plinova koje je uvis potiskivao tlak nastao uslijed djelovanja vruće magme pod površinom.

Nakon razgleda Gaveznice imali smo slobodno vrijeme koje je svatko koristio kako je htio: netko za odmor uz kavu ,neki su i dalje razgledali izložene eksponate, neki u kupovini suvenira za najmilije

a neki su uživali u nastupu kulturno umjetničkih društava na pozornici u velikom šatoru.

U 16 sati ponovno smo se ukrcali u naš autobus i nastavili put do Trakošćana.

To je najatraktivniji i najbolje očuvani srednjevjekovni dvorac u našoj zemlji koji godišnje posjeti 40 000 posjetitelja.

Izgrađen je u 13. stoljeću kao mali burg a potom u više navrata dograđivan. Vlasnici su mu bili grofovi Celjski, obitelj Korvin i drugi a od 1568.g. obitelj Drašković koja ga je zadržala sve do Drugog svjetskog rata. Obitelj Drašković je najviše učinili na njegovom današnjem izgledu:

-1592. podigli su topničke kule i kat te uredili dvorište sa arkadama.

- od 1850-1860. obnavljaju ga u duhu romantizma tako da dobiva neogotički karakter uređenjem park šume i umjetnog jezeda kojega puni Bednja.

Obitelj u dvorcu boravi povremeno sve do 1944. g.

Nova vlast ga 1953. nacionalizira i od tada do danas je u državnom vlasništvu.

Mi smo razgledali dvorac i njegove najvrednije eksponate- dobro očuvani barokni namještaj, knjižnicu, zbirku portreta obitelji kao i zbirku oružja te dobro očuvanu kuhinju.

A ovo nas je dočekalo na samom ulazu: bili smo počašćeni od strane obitelji koja je u dvorcu taj dan imala svatove.

A sad za oko i dušu: slijede fotografije samo nekih eksponata koje smo na Festivalu čipke vidjeli ove godine:

Ova haljina napravljena je u okviru projekta EU Beuniquie (BeuniquiewithinEurope)vrijednog milijun kuna,( od čega će Ekomuzej Lepoglava dobiti 105 000 kn) koji obuhvaća 7 europskih zemalja - Sloveniju,Vel.Britaniju,Belgiju,Estoniju,Švedsku,Španjolsku,Maltu i Hrvatsku. Projekt okuplja organizacije koje promiču ručni rad kao vještinu koja može osigurati zaradu i egzistenciju koristeći tradicijske motive i tehnologije modno osuvremenjene.

Ova Lepoglavska haljina ukrašena je lepoglavskom čipkom u boji a izradile su je u suradnji Ekomuzeja Lepoglava čipkarice Slavica Kučac i Suzana Jelžovit.